Kina zabranila kompanijama da zamijene radnike s umjetnom inteligencijom ili robotima

Naime, sud u Hangzhouu privukao je pažnju još u travnju kada je presudio u korist iskusnog tehnološkog radnika po imenu Zhou, čija ga je tvrtka pokušala degradirati uz drastično smanjenje plaće nakon uvođenja AI sustava, prenosi Yahoo.

Poruka suda bila je potpuno jasna - povećanje učinkovitosti zahvaljujući umjetnoj inteligenciji ne predstavlja "značajnu promjenu objektivnih okolnosti" koja bi pravno omogućila otpuštanje radnika.

Kada se algoritmi susretnu sa zakonom

Pravno obrazloženje razbija korporativna opravdanja jer uvođenje umjetne inteligencije predstavlja dobrovoljnu poslovnu odluku, a ne nepredvidivu katastrofu.

Ovo nije bila izolirana presuda. Sudovi u Pekingu već su u prosincu 2025. postavili presedan, zaštitivši radnika Liua koji je prikupljao kartografske podatke, a čiji je posao automatiziran. Pravno obrazloženje jasno odbacuje korporativne argumente jer se uvođenje umjetne inteligencije smatra svjesnom poslovnom odlukom, a ne nepredvidivim događajem poput prirodnih katastrofa ili promjena javnih politika.

Sudovi su naglasili da tvrtke koje se odluče na automatizaciju moraju pregovarati s radnicima, ponuditi im dodatnu obuku ili osigurati razumno preraspoređivanje prije nego što posegnu za otkazima.

Kina proizvodi većinu potrošačke elektronike, zbog čega ove presude koje štite radnike imaju globalni značaj.

Upravo tu u priču ulazi vaša sljedeća kupnja pametnog telefona. Kina proizvodi velik dio potrošačke elektronike, od iPhonea do uređaja za pametne domove. Ove presude znače da tehnološke kompanije ne mogu jednostavno smanjiti troškove proizvodnje zamjenom radnika umjetnom inteligencijom, barem ne bez dodatnih troškova usklađivanja s propisima.

Tvrtke sada moraju planirati sredstva za prijelaz radnika na druge poslove, programe obuke i potencijalno veće operativne troškove.

Ovi presedani nude nadu

Ti troškovi na kraju se prenose na potrošače, ali istodobno upućuju na drukčiji pristup uvođenju umjetne inteligencije, pristup koji ne tretira radnike kao potrošnu robu.

Pravni stručnjaci ističu da "troškovi tehnološke transformacije ne bi smjeli pasti isključivo na radnike". Takav stav mogao bi utjecati na način na koji globalne tehnološke kompanije pristupaju automatizaciji, osobito one koje se uvelike oslanjaju na proizvodnju u Kini.

Vrijeme donošenja ovih presuda djeluje simbolično jer su objavljene oko 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada. Kina time poručuje tehnološkom sektoru da inovacije ne moraju ići na štetu zaštite radnika, što bi moglo promijeniti način na koji se umjetna inteligencija uvodi u proizvode poput navigacijskih aplikacija ili sustava za pametne domove.

Za tehnološke radnike diljem svijeta ovi presedani nude nadu da automatizacija ne mora nužno značiti gubitak posla. Za kompanije to znači da je AI revolucija postala znatno skuplja, ali i potencijalno etičnija.